U četvrtak 21. novembra, sa početkom u 19 časova, održano je književno veče i promocija knjige, kao sastavni deo petodnevnog kulturno-umetničkog programa kojim se obeležava jubilej Palate umetnosti Madlena. Trećeg dana po redu, predstavljeno je najnovije izdanje Zepter Booka, Izabrana pisma N. R. F.-u Luj-Ferdinana Selina. U pitanju je prepiska nastala u periodu od 1931. do 1961, u okviru koje su objavljena izabrana pisma koja je Selin pisao svom izdavaču i urednicima knjiga i književnih časopisa, kao i oni njemu.
Luj-Ferdinan Selin stekao je slavu tridesetih godina, kao autor romana Putovanje nakraj noći (1932) i Smrt na kredit (1936). Zbog jasnog ispoljavanja antisemitizma prognan je u Dansku po nalogu francuskih vlasti. Godine 1951. vraća se u Francusku i ponovo počinje da objavljuje romane kao što su Od zamka do zamka, Sever… Umro je u Medonu, 1. jula 1961. (istog dana kao Ernest Hemingvej).
O knjizi su govorili renomirani profesori i poznavaoci francuskog jezika, kulture i književnosti: Anđelka Cvijić, novinar i književni kritičar, prof. dr Katarina Melić, profesor francuskog jezika i književnosti, prof. dr Aleksandar Jerkov, teoretičar i književni kritičar, Bojan Savić Ostojić, prevodilac i pisac, a dramski umetnik Tihomir Stanić čitao je odabrane delove iz knjige. Raspravu je otvorio profesor Jerkov, koji nažalost nije bio fizički prisutan, ali se obratio gostima putem video-linka. Prema njegovim rečima, Selin je događaj sam po sebi. Kao desničar sa političkim stavovima koji su gotovo neodbranjivi, ostaje u senci uprkos mišljenju njegovog izdavača da je književni genije koji je promenio i unapredio francusku književnost. Ipak, u novije vreme Selin dodatno dobija na popularnosti, a posle 2000. godine interesovanje za njegove knjige primetno raste. Profesor Jerkov nas je podsetio da ovo nije prvo objavljivanje Selina, jer je Izdavačka kuća Zepter Book objavila njegov roman Smrt na kredit pre više od dve decenije (tj. 2003. godine). Takođe, prof. dr Jerkov primećuje da se kroz Selinov stav prema naciji vidi je on jedan od onih pisaca koji sve problematizuju i sve dovode u pitanje. Anđelka Cvijić, književni kritičar, ističe značaj ove knjige, prenevši nam malo poznate detalje iz Selinovog života i objasnivši okolnosti koje su doprinele formiranju jedne tako izrazito neobične individue. Profesor dr Katarina Melić iznela je stav da Selin od samog početka svog stvaralaštva kreira mitove o sebi kao ugroženom, pobunjenom piscu, nekome ko se obračunava sa svima. Francusku književnost u međuratnom periodu obeležili su izuzetni stvaraoci (Prust, Kami, Sartr), a Selin uporno pokušava da tu izbori svoje mesto pod suncem. Sa ovim stavom složio se prevodilac knjige Bojan Savić Ostojić, dodavši da je ono za čim Selin čezne neka vrsta pomilovanja od novostvorenog francuskog kulturnog i političkog establišmenta.
Nakon diskusije o Selinu i francuskoj književnost, održan je koncert napolitanske muzike Napoli sempre (Napulj zauvek) u izvođenju italijanske umetnice Anđelike Sepe, koja je publici dočarala neprolaznu lepotu napolitanskih melodija komponovanih od 18. veka do savremenog doba. Njenu muzičku pratnju sačinjavao je trio sledećih umetnika: pijanista Pino Tafuto, perkusionista Emidio Ausello i gitarista Michele Montefusco. Svojom popularnošću i prepoznatljivošću izvan granica Italije, napolitanske pesme postale su jedan od simbola italijanske vokalne muzike. Među mnogobrojnim numerama koje su predstavljenje beogradskoj publici, izvedene su i one prepoznatljive u celom svetu: Reginella, Era de Maggio, ’O Sole Mio…